Osoršćica nije samo planina; to je botanički vrt na moru s nevjerojatnom poviješću.
Uspon na Sv. Mikulu (557 m) jedan je od najljepših na jadranskim otocima. Taj vidik s vrha, gdje se ispred vas otvaraju Lošinj, Cres i brojni manji otoci poput Unija i Suska, doista oduzima dah. Miris ljekovitog bilja i mora koji se miješa na toj visini je neponovljiv.
Kad se budete penjali prema Svetom Mikuli, hodat ćete stazama kojima su ljudi prolazili tisućljećima, a svaka stijena na toj stazi ima svoju priču.
Evo nekoliko najzanimljivijih legendi o Osorčici:
1. Legenda o biskupu Gaudenciju i zmijama
Ovo je najpoznatija priča vezana uz Osoršćicu. Sv. Gaudencije (osorski biskup iz 11. stoljeća) morao je zbog sukoba s plemstvom pobjeći iz grada Osora. Sklonio se u jednu špilju na Osoršćici (danas poznatu kao Gaudencijeva špilja).
Čudo: Legenda kaže da je Gaudencije, dok je živio kao isposnik, prokleo sve otrovne zmije na otocima Cresu i Lošinju.
Zanimljivost: Činjenica je da na ovim otocima doista nema zmija otrovnica, iako ih na obližnjem kopnu ima na pretek. Planinari se ovdje mogu opustiti – ako i vidite zmiju, to je potpuno bezopasni blavor ili neka druga neotrovna vrsta.
2. Kapelica Sv. Mikule – zavjet pomoraca
Vrh Sv. Mikula krši predivna stara kapelica izgrađena od tesanog kamena. Ona nije tamo slučajno.
Zaštitnik: Sveti Nikola (Mikula) je zaštitnik putnika i pomoraca. Pomorci iz lošinjskog i creskog akvatorija stoljećima su gledali u ovaj vrh kao u svoj prvi ili zadnji orijentir na moru.
Običaj: Vjeruje se da su kapelicu podigli pomorci kao zavjetni dar za preživjele oluje. Pogled s te točke na pučinu objašnjava zašto su baš to mjesto odabrali za svog zaštitnika – od tamo se vidi doslovno svaka jedrilica koja ulazi u Kvarnerić.
3. Špilja Vela spila i tragovi prapovijesti
Malo niže od samog vrha nalazi se Vela spila. Iako nije "legenda" u klasičnom smislu, njezina povijest graniči s nevjerojatnim.
U njoj su pronađeni dokazi da su ljudi tu živjeli prije više od 10.000 godina. Zamislite te prve "planinare" koji su bježali u visine Osoršćice dok je razina mora bila puno niža nego danas.
4. Prvi turistički uspon
Osoršćica drži jedan vrlo moderan rekord. Godine 1887. na vrh se popeo austrijski prijestolonasljednik Rudolf Habsburški.
To se smatra službenim početkom planinarskog turizma na Jadranu. Dakle, kad u subotu budete gazili prema vrhu, znajte da idete stazom kojom su nekad išli carevi i kraljevi, diveći se istom tom plavetnilu.
